Četiri slovenske banke morat će svojim klijentima vratiti proviziju koju su im jedno vrijeme neopravdano naplaćivale za podizanje gotovine s bankomata, a Slovenska centralna banka u srijedu je procijenila da se radi o ukupnom iznosu od 3,952 milijuna, od čega se 1,22 milijuna odnosi na zatezne kamate jer su banke odbijale priznati grešku pa se sudski spor o tome vodio nekoliko godina. Riječ je o tome da su Nova Ljubljanska banka, Nova kreditna banka Maribor, Abanka Vipa i Banka Celje u 2006. godini počele svojim klijentima naplaćivati proviziju za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka. To je regulator za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenio kršenjem pravila poštene konkurencije i kartelnim dogovorom jer su spomenute banke proviziju uvele istog dana i u istom iznosu, u vrijednosti tadašnjih 80 tolara, odnosno današnjih 0,33 eura po jednom podizanju novca...
Četiri slovenske banke morat će svojim klijentima vratiti proviziju koju su im jedno vrijeme neopravdano naplaćivale za podizanje gotovine s bankomata, a Slovenska centralna banka u srijedu je procijenila da se radi o ukupnom iznosu od 3,952 milijuna, od čega se 1,22 milijuna odnosi na zatezne kamate jer su banke odbijale priznati grešku pa se sudski spor o tome vodio nekoliko godina.
Riječ je o tome da su Nova Ljubljanska banka (NLB), Nova kreditna banka Maribor (NKBM), Abanka Vipa i Banka Celje u 2006. godini počele svojim klijentima naplaćivati proviziju za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka. To je regulator za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenio kršenjem pravila poštene konkurencije i kartelnim dogovorom jer su spomenute banke proviziju uvele istog dana i u istom iznosu, u vrijednosti tadašnjih 80 tolara, odnosno današnjih 0,33 eura po jednom podizanju novca.
Odluka regulatora postala je pravomoćna tek ove godine, nakon što ju je potvrdio i Vrhovni sud. Slovenska centralna banka opovrgnula je kritike da kao regulator financijskog i bankarskog sustava nije pravodobno reagirala. Centralna banka tvrdi da su slučajevi sumnje na kartelne dogovore u isključivoj nadležnosti državnog ureda za zaštitu tržišnog natjecanja, ali da se slaže kako je slučajeve nelojalne konkurencije u kojima su oštećeni građani potrebno što brže sankcionirati te obeštetiti sve koje su takve mjere pogodile.